Pridjeve možda već poznaješ pod nazivom "kako-riječi" (Wie-Wörter) ili "riječi za osobine" (Eigenschaftswörter). Pridjevi su riječi koje izražavaju svojstva ili karakteristike imenica, npr.: kakav je automobil? (brzi automobil, lijep automobil, sportski automobil...) Pridjevi obično stoje direktno ispred imenice na koju se odnose. Oni se, baš kao i članovi, prilagođavaju u gramatičkom rodu (genus), padežu (kasus) i broju (numerus) prema imenici. Pridjevi odgovaraju na pitanje "Kakvo je nešto?"

Pridjevi (njem.: Adjektive) u njemačkom jeziku se koriste, kao i u našem jeziku, za opisivanje ili specificiranje imenica i zamjenica. Oni pružaju informacije o karakteristikama i kvalitetama neke osobe, mjesta, predmeta ili ideje. Pridjevi mogu opisivati boje, veličine, oblike, osjećaje, kvalitete i mnoge druge atribute.

Vokabular njemačkog jezika sastoji se od približno 17% pridjeva. Međutim, u školi se uglavnom raspravljaju tzv. "primarni pridjevi", od kojih postoji samo oko 250 u njemačkom, npr. altstar/-a/-i/-o, schön, trockensuh - suha - suho - suhi. Ostali pridjevi se izvode iz drugih riječi, npr. pridjev nastao od imenice Fleiß (marljivost) je fleißigmarljiv - marljiva - marljivo - marljivi (marljiv), pridjev nastao od imenice Hunger (glad) je hungrig (gladan), isto kao što od imenice Machtimenica die Macht: moć || treće lice jednine (er, sie,... (moć) nastaje pridjev mächtig. Kada se pridjevi formiraju iz drugih vrsta riječi, to se naziva adjektivizacijom.

Adjektivizaciju sa sufiksima (nastavcima) -ig smo vidjeli u gornjim primjerima. Za formiranje pridjeva se, pored "-ig",  koriste još i nastavci , "-bar", "-isch", "-sam", "-lich", "-haft" und "-los".

Pored sufiksa, za formiranje pridjeva se koriste i prefiksi: un-, über-, wider- i miss-

1. unangenehmneprijatan - neprijatna - neprijatno - neprijatni - neugodan
2. ungewöhnlich - neobičan
3. unabhängig - nezavisan
4. unsicher - nesiguran
5. unruhignemirno - nemiran
6. ungeduldignestrpljiv | nestrpljiva | nestrpljivo - nestrpljiv
7. unordentlichneuredan - neuredna - neuredno - neuredni - neuredan
8. unglücklichnesretan - nesretna - nesretno - nesretni - nesretan
9. unzufriedennezadovoljan - nezadovoljna - nezadovoljno - nezadovoljni - nezadovoljan
10. unmenschlich - nečovječan

Slično u našem jeziku, gdje prefiks ne- mijenja značenje pridjeva u njegovu suprotnost, npr. sretan - nesretan ili običan u neobičan, isto tako se prema njemačkom pridjevu odnosi prefiks un-. Ovdje su samo neki od pridjeva koji počinju sa "un" u njemačkom jeziku. Naravno, postoji mnogo više pridjeva sa ovim prefiksom, a njihovo značenje će varirati u zavisnosti od konteksta u kojem se koriste.

Pridjevi koji počinju sa "wider" (što znači protiv - ne miješati sa wieder - što znači ponovo) i koriste se za izražavanje suprotstavljanja ili protivljenja nečemu uključuju:

1. widerlich - odbojan, odvratan
2. widerspenstig - neposlušan, tvrdoglav
3. widerwillig - nevoljan, nevoljno
4. widerrechtlich - nezakonit, protivzakonit
5. widerstandsfähig - otporan, izdržljiv

Ovi pridjevi se često koriste da opišu osjećanja ili stanje koje ukazuje na protivljenje ili suprotstavljanje nečemu. Na primjer, "widerlich" se koristi da opiše nešto što je odvratno ili odbojno, dok "widerspenstig" opisuje osobu ili stvar koja je neposlušna i teška za kontrolu.

Njemački pridjevi koji počinju sa "über" (iznad ili preko) uključuju:

1. übermenschlich - nadljudski
2. überflüssig - suvišan
3. überzeugend - ubjeđujući
4. übernatürlich - natprirodan
5. überlegen - nadmoćan, superiorni
6. überparteilich - nepartijski
7. übertrieben - preuveličan
8. überempfindlich - preosjetljiv
9. überdurchschnittlich - iznadprosječan
10. überwältigend - preplavljujući

Ovi pridjevi često koriste prefiks "über" kako bi dodali značenje koje se odnosi na nešto iznad ili preko uobičajenog ili normalnog. Na primjer, "übermenschlich" se odnosi na nešto što je nadljudski, dok "überflüssig" označava nešto što je suvišno ili nepotrebno.

Partizip I

einjedan | neodređeni član spielendes Kinddijete

(igrajuće dijete)

Partizip II

das gespielte Lied

(odsvirana pjesma)

Die Deklination der Adjektive

U njemačkom jeziku pridjevi se mijenjaju (dekliniraju) prema rodu, broju i padežu imenice koju opisuju. Također, deklinacija pridjeva ovisi o tome koji član (određeni, neodređeni ili bez člana) stoji ispred imenice. Postoje tri vrste deklinacije pridjeva:

1. Jaka deklinacija
2. Slaba deklinacija
3. Mješovita deklinacija

Razumijevanje ovih deklinacija ključno je za pravilno formiranje rečenica i jasno izražavanje u njemačkom jeziku.

---

1. Jaka deklinacija

Kada se koristi?

Jaka deklinacija se koristi kada ispred pridjeva nema člana ili stoje određeni neodređeni pokazni ili posvojni zamjenici koji nemaju završetak koji ukazuje na rod, broj ili padež.

Primjeri članova:

• Bez člana: "Guter Wein ist teuer." (Dobro vino je skupo.)
• Posvojni zamjenici bez završetka: "Mein guter Freund." (Moj dobar prijatelj.)

Tablica jake deklinacije pridjeva:

Padež	Muški rod (der)	Ženski rod (die)	Srednji rod (das)	Množina (die)
Nominativ	guter	gute	gutes	gute
Genitiv	guten	guter	guten	guter
Dativ	gutem	guter	gutem	guten
Akuzativ	guten	gute	gutes	gute

---

2. Slaba deklinacija

Kada se koristi?

Slaba deklinacija se koristi kada ispred pridjeva stoji određeni član (der, die, das) ili zamjenice koje se dekliniraju kao određeni član (dieser, jener, jedersvako).

Primjeri članova:

• Određeni član: "Der gute Mann." (Dobri čovjek.)
• Pokazne zamjenice: "Dieser alte Baum." (Ovo staro drvo.)

Tablica slabe deklinacije pridjeva:

Padež	Muški rod (der)	Ženski rod (die)	Srednji rod (das)	Množina (die)
Nominativ	der gute	die gute	das gute	die guten
Genitiv	des guten	der guten	des guten	der guten
Dativ	dem guten	der guten	dem guten	den guten
Akuzativ	den guten	die gute	das gute	die guten

---

3. Mješovita deklinacija

Kada se koristi?

Mješovita deklinacija se koristi kada ispred pridjeva stoji neodređeni član (ein, einejedna) ili posvojne zamjenice (mein, dein, seinbiti (pomoćni glagol za gradnju perfekta)) koje imaju završetke.

Primjeri članova:

• Neodređeni član: "Ein guter Mann." (Jedan dobar čovjek.)
• Posvojne zamjenice: "Mein guter Bruder." (Moj dobri brat.)

Tablica mješovite deklinacije pridjeva:

Padež	Muški rod (ein)	Ženski rod (eine)	Srednji rod (ein)	Množina (keine)
Nominativ	ein guter	eine gute	ein gutes	keine guten
Genitiv	eines guten	einer guten	eines guten	keiner guten
Dativ	einem guten	einer guten	einem guten	keinen guten
Akuzativ	einen guten	eine gute	ein gutes	keine guten

---

4. Kako odabrati pravilnu deklinaciju?

• Određeni član ili zamjenica koja ga zamjenjuje (der, die, das, dieser, jeder): koristite slabu deklinaciju.
• Neodređeni član ili posvojne zamjenice (ein, kein, mein, dein): koristite mješovitu deklinaciju.
• Bez člana ili zamjenice: koristite jaku deklinaciju.

---

5. Primjeri u rečenicama

Jaka deklinacija

• Nominativ: "Altes Brot schmeckt nicht gut." (Stari hljeb ne prija dobro.)
• Akuzativ: "Ich sehe schönes Wetter." (Vidim lijepo vrijeme.)

Slaba deklinacija

• Nominativ: "Der kleine Hund spielt." (Mali pas se igra.)
• Dativ: "Ich gebe dem alten Mann ein Buch." (Dajem starom čovjeku knjigu.)

Mješovita deklinacija

• Nominativ: "Ein neuer Tag beginnt." (Novi dan počinje.)
• Akuzativ: "Sie kauft einen roten Schal." (Ona kupuje crveni šal.)

---

6. Posebne napomene

• Padežni završeci: Obratite pažnju na završetke pridjeva koji često prate završetke članova ili zamjenica.
• Množina: U množini, bez obzira na rod, pridjevi često imaju isti završetak.
• Genitiv i dativ: Ovi padeži su posebno važni u formalnom jeziku i često se koriste u pisanoj formi.

---

Zaključak

Deklinacija pridjeva u njemačkom jeziku može izgledati složeno, ali razumijevanjem pravila i puno vježbe postat će sastavni dio vašeg jezika. Ključno je uvijek obratiti pažnju na član koji stoji ispred imenice i pridjeva te prema njemu odabrati pravilnu deklinaciju.

Savjet za učenje:

• Napravite tabelu s primjerima za svaki tip deklinacije.
• Vježbajte prevodeći jednostavne rečenice i postupno uvodite složenije strukture.
• Koristite interaktivne vježbe i kvizove kako biste testirali svoje znanje.