Glagoli u njemačkom jeziku

U njemačkom jeziku, kao i u mnogim drugim, glagoli se mijenjaju kako bi odražavali vrijeme, osobu i broj. Njemački jezik također donosi nekoliko posebnih kategorija glagola, kao što su modalni glagoli i refleksivni glagoli, koje ćemo također obraditi.

Glagoli su riječi koje opisuju radnju, stanje ili zbivanje koju subjekt vrši u rečenici. U njemačkom se zovu još i "Tuwort", "Zeitwort" und "Tätigkeitswort". Glagoli se sastoje od glagolske osnove i završetka "-en " (vrlo rijetko samo sa "-n ").

U njemačkom jeziku, Prezent se tvori dodavanjem odgovarajućeg nastavka na korijen glagola. Nastavak varira ovisno o licu i broju glagola, odnosno o tome tko izvodi radnju i koliko ih je.

Uzmimo primjer glagola "arbeiten" (raditi) i pogledajmo kako se tvori Prezent za različite osobe:

• Ich arbeite (radim)
• Du arbeitest (radiš)
• Er/Sie/Es arbeitet (radi)
• Wir arbeitenraditi Vidi u rječniku... (radimo)
• Ihr arbeitet (radite)
• Sie arbeiten (rade)

Primijetite da se nastavak mijenja ovisno o osobi. Za većinu glagola, nastavak za prvo lice jednine (ja) završava na -e, dok se za drugo lice jednine (ti) i treće lice jednine (on/ona/ono) nastavak mijenja u skladu s korijenom glagola. Nastavak za prvo lice množine (mi) je -en, a za drugo lice množine (vi) -t. Za treće lice množine (oni/one/ona) se također ne mijenja nastavak.

U nekim slučajevima, korijen glagola se mijenja u Prezentu. Na primjer, glagol "lesenčitati Vidi u rječniku..." (čitati) mijenja korijen "les" u "liest" za treće lice jednine (on/ona/ono).

Važno je napomenuti da se Prezent koristi za opisivanje radnje koja se događa sada ili je navika. Na primjer: "Ich arbeite heute." (Danas radim.) ili "Ich trinke jeden Morgen Kaffee." (Svakog jutra pijem kavu.)

Kako se koristi prezent?

Prezent se koristi u njemačkom jeziku za opisivanje radnji koje se događaju sada ili su navika. Ovaj glagolski oblik se koristi za opisivanje nečega što se događa u trenutku govora ili nešto što se redovito događa.

Evo nekoliko primjera kako se koristi Prezent:

1. Opisivanje radnje koja se događa sada: "Ich esse eine Pizza." (Jedem pizzu.) - ovaj primjer opisuje radnju koja se događa u trenutku govora.
2. Opisivanje navike: "Ich gehe jeden Tag um 6 Uhr ins Fitnessstudio." (Svakog dana u 6 sati idem u teretanu.) - ovaj primjer opisuje radnju koja se redovito događa.
3. Izražavanje činjenice: "Die Sonne scheint heute sehr hell." (Sunce danas jako sja.) - ovaj primjer izražava činjenicu koja vrijedi u trenutku govora.
4. Opisivanje stanja: "Ich fühle mich müde." (Osjećam se umorno.) - ovaj primjer opisuje stanje u kojem se govornik nalazi.

Važno je imati na umu da se Prezent koristi za opisivanje radnje koja se odvija u trenutku govora ili naviku koja se ponavlja u sadašnjosti. Ako želite opisati radnju koja se dogodila u prošlosti, trebali biste koristiti jedno od prošlih vremena u njemačkom jeziku - Präteritum ili Perfekt.

Prošlo vrijeme se može tvoriti na dva načina - Präteritum i Imperfekt. Oba se vremena koriste za opisivanje radnji koje su se dogodile u prošlosti, ali se razlikuju po tome kako se tvore i gdje se najčešće koriste.

Evo kratkog objašnjenja kako se tvore oba prošla vremena:

1. Präteritum

• Koristi se za opisivanje radnji koje su se dogodile u prošlosti i obično se koristi u pisanoj formi, posebno u formalnim tekstovima.
• Koristi se za opisivanje jednokratnih radnji u prošlosti.
• Glagolska osnova za Präteritum se tvori tako da se dodaje nastavak (-te ili -ete) na korijen glagola. Ovisno o korijenu glagola, može doći do nekih promjena u glagolskoj osnovi.
• Na primjer: "Ich arbeitete gestern den ganzen Tag." (Jučer sam cijeli dan radio.)

2. Imperfekt

• Koristi se za opisivanje radnji koje su se dogodile u prošlosti i obično se koristi u govornom jeziku.
• Koristi se za opisivanje radnji koje su se događale tijekom nekog vremenskog razdoblja u prošlosti.
• Glagolska osnova za Imperfekt se tvori tako da se koristi korijen glagola i dodaje se nastavak (-te ili -et). Kao i kod Präterituma, može doći do promjena u glagolskoj osnovi ovisno o korijenu glagola.
• Na primjer: "Als ich in Berlin war, besuchte ich viele Museen." (Kad sam bio u Berlinu, posjetio sam mnogo muzeja.)

Važno je napomenuti da u svakodnevnom govoru, njemački govornici obično koriste Imperfekt umjesto Präterituma za opisivanje radnji u prošlosti. Ipak, Präteritum je češći u pisanom obliku i u nekim dijalektima njemačkog jezika.

Kako se koriste Imperfekt i Präteritum

Prošlo vrijeme (Präteritum/Imperfekt) se koristi za opisivanje radnji koje su se dogodile u prošlosti. Oba oblika se mogu koristiti za opisivanje jednokratnih radnji ili radnji koje su se ponavljale u prošlosti, ali se razlikuju po tome gdje se najčešće koriste.

Evo nekoliko primjera kako se koristi Prošlo vrijeme:

1. Opisivanje jednokratne radnje u prošlosti: "Ich besuchte gestern meine Großeltern." (Posjetio sam jučer svoje bake i djeda.) - ovo je primjer jednokratne radnje u prošlosti.
2. Opisivanje ponavljajuće radnje u prošlosti: "Als ich ein Kind war, spielte ich oft im Park." (Kad sam bio dijete, često sam se igrao u parku.) - ovo je primjer ponavljajuće radnje u prošlosti.
3. Opisivanje radnje koja se dogodila u prošlosti i ima posljedice u sadašnjosti: "Ich verletzte mich gestern beim Sport und kann heute nicht arbeiten." (Ozlijedio sam se jučer na sportu i danas ne mogu raditi.) - ovo je primjer kako se opisuje radnja u prošlosti koja utječe na sadašnjost.
4. Opisivanje povijesnih događaja: "Napoleon marschierte durch Europa im 19. Jahrhundert." (Napoleon je marširao kroz Europu u 19. stoljeću.) - ovo je primjer kako se opisuje povijesni događaj u prošlosti.

Važno je imati na umu da se Prošlo vrijeme koristi u situacijama kada se opisuje radnja koja se dogodila u prošlosti. Ako govorimo o radnji koja se događa sada ili o nečemu što se događa redovito u sadašnjosti, tada bi trebali koristiti Prezent u njemačkom jeziku.

Perfekt se tvori pomoću glagola "haben" ili "sein" u Präsensu (Prezentu) i glagolskog participa II (Partizip II) glagola kojeg želimo pretvoriti u Perfekt.

Evo kako se tvori Perfekt:

1. Glagoli koji se tvore s pomoćnim glagolom "haben":

• Prvo se uzima pomoćni glagol "haben" u Prezentu, ovisno o osobi koja izvodi radnju. Primjerice, "ich habe" (ja imam), "du hast" (ti imaš), "er/sie/es hat" (on/ona/ono ima), "wir haben" (mi imamo), "ihr habt" (vi imate), "sie haben" (oni/one/ona imaju).
• Zatim slijedi particip II glagola koji želimo pretvoriti u Perfekt. Particip II glagola se tvori na različite načine ovisno o vrsti glagola (npr. "arbeiten" - "gearbeitet", "spielen" - "gespielt", "laufen" - "gelaufen" itd.).
• Konačno, participska zamjenica se postavlja na kraju rečenice, ovisno o osobi koja izvodi radnju. Na primjer: "Ich habe gestern Pizza gegessen." (Jučer sam jeo pizzu.)

2. Glagoli koji se tvore s pomoćnim glagolom "sein":

• U slučaju određenih glagola koji označavaju promjenu mjesta, stanja ili stanja duha, kao što su "kommen" (doći), "gehen" (ići), "bleiben" (ostati), "sterben" (umrijeti) itd., tvori se Perfekt s pomoćnim glagolom "sein".
• Postupak je sličan kao i kod glagola koji se tvore s pomoćnim glagolom "haben". Prvo se uzima pomoćni glagol "sein" u Prezentu, ovisno o osobi koja izvodi radnju ("ich bin", "du bist", "er/sie/es ist", "wir sind", "ihr seid", "sie sind"). Zatim slijedi particip II glagola koji želimo pretvoriti u Perfekt. Konačno, participska zamjenica se postavlja na kraju rečenice, ovisno o osobi koja izvodi radnju. Na primjer: "Ich bin gestern nach Berlin gefahren." (Jučer sam otišao u Berlin.)

Važno je imati na umu da se Perfekt koristi za opisivanje radnji koje su se dogodile u nedavnoj prošlosti ili su još uvijek relevantne u sadašnjosti. Ako se želimo usredotočiti na radnju u prošlosti koja je završila, trebali bismo koristiti jedno od prošlih vremena.

Kako se koristi Perfekt

Perfekt se koristi za opisivanje radnji koje su se dogodile u nedavnoj prošlosti ili su još uvijek relevantne u sadašnjosti. Kada koristimo Perfekt, koristimo glagol "haben" ili "sein" u Prezentu (Präsens) i glagolski particip II (Partizip II) glagola kojeg želimo pretvoriti u Perfekt.

Evo nekoliko primjera kako se koristi Perfekt:

1. Opisivanje radnje koja se dogodila u nedavnoj prošlosti: "Ich habe gestern ein neues Auto gekauft." (Jučer sam kupio novi auto.)
2. Opisivanje ponavljajuće radnje koja se događala u prošlosti: "Wir haben jeden Morgen Kaffee getrunken." (Svakog smo jutra pili kavu.)
3. Opisivanje radnje koja se dogodila u prošlosti i još uvijek je relevantna u sadašnjosti: "Ich habe Deutsch gelernt, weil ich nächstes Jahr nach Deutschland reisen werde." (Učio sam njemački jer iduće godine putujem u Njemačku.)

Važno je napomenuti da se pomoćni glagol "haben" koristi za većinu glagola, ali postoje neki glagoli (npr. "sein", "bleiben", "werden") koji se tvore s pomoćnim glagolom "sein". Osim toga, kada se koristi pomoćni glagol "sein", glagol se mijenja prema rodu i broju subjekta.

Pluskvamperfekt (Plusquamperfekt) se tvori pomoću pomoćnog glagola "haben" ili "sein" u imperfektnom obliku (Präteritum/Imperfekt) i glagolskog participa II (Partizip II) glagola kojeg želimo pretvoriti u Pluskvamperfekt.

Evo kako se tvori Pluskvamperfekt:

1. Glagoli koji se tvore s pomoćnim glagolom "haben":

• Prvo se uzima pomoćni glagol "haben" u imperfektnom obliku, ovisno o osobi koja izvodi radnju. Primjerice, "ich hatte" (ja sam imao), "du hattest" (ti si imao), "er/sie/es hatte" (on/ona/ono je imao), "wir hatten" (mi smo imali), "ihr hattet" (vi ste imali), "sie hatten" (oni/one/ona su imali).
• Zatim se uzima particip II glagola koji želimo pretvoriti u Pluskvamperfekt. Particip II glagola se tvori na različite načine ovisno o vrsti glagola (npr. "arbeiten" - "gearbeitet", "spielen" - "gespielt", "laufen" - "gelaufen" itd.).
• Konačno, participska zamjenica se postavlja na kraju rečenice, ovisno o osobi koja izvodi radnju. Na primjer: "Ich hatte schon gegessen, als meine Freunde kamen." (Ja sam već jeo kada su došli moji prijatelji.)

2. Glagoli koji se tvore s pomoćnim glagolom "sein":

• U slučaju određenih glagola koji označavaju promjenu mjesta, stanja ili stanja duha, kao što su "kommen" (doći), "gehen" (ići), "bleiben" (ostati), "sterben" (umrijeti) itd., tvori se Pluskvamperfekt s pomoćnim glagolom "sein".
• Postupak je sličan kao i kod glagola koji se tvore s pomoćnim glagolom "haben". Prvo se uzima pomoćni glagol "sein" u imperfektnom obliku, ovisno o osobi koja izvodi radnju ("ich war", "du warst", "er/sie/es war", "wir waren", "ihr wart", "sie waren"). Zatim se uzima particip II glagola koji želimo pretvoriti u Pluskvamperfekt. Konačno, participska zamjenica se postavlja na kraju rečenice, ovisno o osobi koja izvodi radnju. Na primjer: "Ich war schon eingeschlafen, als das Gewitter begann." (Ja sam već zaspao kada je počela oluja.)

Važno je napomenuti da se Pluskvamperfekt koristi za opisivanje radnji koje su se dogodile prije neke

druge radnje u prošlosti, odnosno za označavanje radnje koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti. Kada koristimo Pluskvamperfekt, najčešće to radimo u rečenici koja ima "als" (kada) ili "bevor" (prije nego što) jer se s tim veznikom opisuje radnja koja se dogodila prije neke druge radnje.

Primjeri korištenja Pluskvamperfekta

1. "Ich hatte schon gefrühstückt, als meine Freunde vorbeikamen." (Ja sam već doručkovao kada su moji prijatelji došli.) U ovoj rečenici koristimo Pluskvamperfekt jer se radnja "gefrühstückt" (doručkovao) dogodila prije dolaska prijatelja.
2. "Bevor ich ins Bett gegangen bin, hatte ich noch ein Buch gelesen." (Prije nego što sam otišao u krevet, pročitao sam još jednu knjigu.) U ovoj rečenici koristimo Pluskvamperfekt jer se radnja "gelesen" (pročitao) dogodila prije odlaska u krevet.

Važno je napomenuti da se pomoćni glagol "sein" koristi za glagole koji označavaju promjenu mjesta, stanja ili stanja duha, kao što su "gehen" (ići), "bleiben" (ostati), "sterben" (umrijeti) itd. Osim toga, kada se koristi pomoćni glagol "sein", glagol se mijenja prema rodu i broju subjekta.

Nadamo se da vam je ova lekcija pomogla razumjeti kako se tvori Pluskvamperfekt i kako se koristi u njemačkom jeziku.

Futur I (buduće vrijeme I) i Futur II (buduće vrijeme II) se tvore pomoću pomoćnog glagola "werden" i infinitiva glagola koji se želi pretvoriti u buduće vrijeme.

Evo kratkog objašnjenja kako se tvore Futur I i Futur II:

1. Futur I (buduće vrijeme I)

• Prvo se uzima pomoćni glagol "werden" u Prezentu, ovisno o osobi koja izvodi radnju. Primjerice, "ich werde" (ja ću postati), "du wirst" (ti ćeš postati), "er/sie/es wird" (on/ona/ono će postati), "wir werden" (mi ćemo postati), "ihr werdet" (vi ćete postati), "sie werden" (oni/one/ona će postati).
• Zatim se uzima infinitiv glagola koji želimo pretvoriti u Futur I. Na primjer: "Ich werde morgen ins Kino gehen." (Ja ću sutra ići u kino.)

2. Futur II (buduće vrijeme II)

• Prvo se uzima pomoćni glagol "werden" u Futur I, ovisno o osobi koja izvodi radnju. Primjerice, "ich werde" (ja ću postati), "du wirst" (ti ćeš postati), "er/sie/es wird" (on/ona/ono će postati), "wir werden" (mi ćemo postati), "ihr werdet" (vi ćete postati), "sie werden" (oni/one/ona će postati).
• Zatim se uzima particip II glagola koji želimo pretvoriti u Futur II. Particip II glagola se tvori na različite načine ovisno o vrsti glagola (npr. "arbeiten" - "gearbeitet", "spielen" - "gespielt", "laufen" - "gelaufen" itd.).
• Konačno, participska zamjenica se postavlja na kraju rečenice, ovisno o osobi koja izvodi radnju. Na primjer: "Ich werde um 8 Uhr angekommen sein." (Ja ću stići u 8 sati.)

Važno je napomenuti da se Futur II koristi za opisivanje radnji koje će se dogoditi u budućnosti, prije neke druge radnje u budućnosti. Futur I, s druge strane, koristi se za opisivanje radnji koje će se dogoditi u budućnosti bez naglaska na vremenski odnos s drugim radnjama.

Kako se koriste Futur I i Futur II

Futur I (buduće vrijeme I) koristi se za izražavanje radnji koje će se dogoditi u budućnosti, bez naglaska na vremenski odnos s drugim radnjama. Futur II (buduće vrijeme II) se koristi za opisivanje radnji koje će se dogoditi u budućnosti, prije neke druge radnje u budućnosti.

Evo nekoliko primjera kako se koriste Futur I i Futur II:

1. Futur I

• "Ich werde morgen ins Kino gehen." (Ja ću sutra ići u kino.) U ovoj rečenici koristimo Futur I jer opisujemo radnju koja će se dogoditi u budućnosti, bez naglaska na vremenski odnos s drugim radnjama.

2. Futur II

• "Wenn ich in Berlin ankomme, werde ich schon das Brandenburger Tor besichtigt haben." (Kada stignem u Berlin, već ću vidjeti Brandenburšku kapiju.) U ovoj rečenici koristimo Futur II jer opisujemo radnju koja će se dogoditi prije neke druge radnje u budućnosti - vidjet ćemo Brandenburšku kapiju nakon što stignemo u Berlin.

3. Futur II s prezentom (Futur II mit Präsens)

• "Morgen um 8 Uhr werde ich schon seit einer Stunde arbeiten." (Sutra u 8 sati već ću raditi sat vremena.) U ovoj rečenici koristimo Futur II s prezentom jer opisujemo radnju koja će se dogoditi prije neke druge radnje u budućnosti - radit ću već jedan sat u trenutku kada je vrijeme 8 sati.

Važno je napomenuti da se Futur II može koristiti samo za radnje koje su izvodljive u budućnosti. To znači da se neke radnje ne mogu opisati Futurom II, poput radnje "umrijeti" koja je neizbježna i nije izvodljiva u budućnosti.