Konjugacija glagola u njemačkom jeziku
Konjugation von Verben in der deutschen Sprache
Glagoli imaju važnu ulogu u njemačkom jeziku: Pomoću njih opisuješ šta se događa u rečenici. Kako bi mogli stvoriti gramatički ispravne rečenice, moramo promijeniti osnovni oblik (infinitiv) glagola. U riječnicima se glagoli nalaze u infinitivu. Prepoznajemo ih po završetku -en (lesen, kochen, liegen...) Proces promjene glagola (ich lerne, du lernst... ja učim, ti učiš...) naziva se konjugacija.
Postoje različiti oblici glagola: personalni oblici (osoba i broj), vremenski oblici (sadašnjost, prošlost i budućnost) i oblici izraza (indikativ i konjunktiv), koji nam pružaju različite informacije o glagolu. Konjugacija glagola - Primjer: Ich lerne Deutsch → 1. osoba jednine (ich - ja), sadašnjost (lerne - učim), indikativ.
U većini slučajeva, konjugacijom se mijenja završetak glagola. Ponekad, međutim, moramo prilagoditi i samoglasnik u korijenu glagola. Glagoli kod kojih se mijenja korijen riječi, nazivamo jakim glagolima.
| Verbform | Faktor | Möglichkeiten | Beispiel |
|---|---|---|---|
| Personalform | Person und Anzahl (Numerus) | 1. Person Singular 2. Person Singular 3. Person Singular 1. Person Plural 2. Person Plural 3. Person Plural |
ich suche du suchst er/sie/es sucht wir suchen ihr sucht sie suchen |
| Zeitform (Tempus) | Zeitformen | Präsens Präteritum Perfekt Plusquamperfekt Futur I Futur II |
ich suche ich suchte ich habe gesucht ich hatte gesucht ich werde suchen ich werde gesucht haben |
| Aussageform (Modus) | Aussagearten | Indikativ (Stvarnost) Konjunktiv (mogućnost/želja) |
ich suche ich suche (Konjunktiv I) ich suchte (Konjunktiv II) |
Konjugacija glagola u sadašnjem vremenu (Präsens)
Sadašnje vrijeme, poznato kao Präsens, koristi se za izražavanje radnji koje se događaju u sadašnjem trenutku, za izražavanje općenitih istina ili za izražavanje budućih radnji u nekim kontekstima. Evo kako se formira Präsens:
1. Pravilni glagoli:
Pravilni glagoli formiraju Präsens dodavanjem određenih nastavaka na korijen glagola. Korijen glagola dobijete kada od infinitiva glagola oduzmete "-en". Evo primjera s glagolom "spielen" (igrati):
| Subjekt | Konjugacija |
|---|---|
| ich (ja) | spiele |
| du (ti) | spielst |
| er/sie/es (on/ona/ono) | spielt |
| wir (mi) | spielen |
| ihrvi | njoj | vaš (vi) | spielt |
| sie/Sie (oni/Vi) | spielen |
Kao što možete vidjeti, dodaju se različiti nastavci ovisno o subjektu:
| Osoba | Završni nastavak |
|---|---|
| ich | -e |
| du | -st |
| er/sie/es | -t |
| wir | -en |
| ihr | -t |
| sie/Sie | -en |
2. Nepravilni glagoli:
Nepravilni glagoli ne slijede gore navedena pravila za formiranje Präsens-a. Ovi glagoli često mijenjaju svoj korijen u Präsens-u, a neki čak i dodaju različite nastavke. Evo primjera s glagolom "sehen" (vidjeti):
| Subjekt | Konjugacija |
|---|---|
| ich (ja) | sehe |
| du (ti) | siehst |
| er/sie/es (on/ona/ono) | sieht |
| wir (mi) | sehengledati, vidjeti |
| ihr (vi) | seht |
| sie/Sie (oni/Vi) | sehen |
Kao što možete vidjeti, ne samo da korijen glagola "sehen" mijenja se od "seh-" u "sieh-", nego su i nastavci različiti. Zbog ove nepravilnosti, nepravilni glagoli se često moraju jednostavno naučiti napamet.
3. Glagoli s promjenom samoglasnika:
Neki glagoli u njemačkom jeziku imaju promjenu samoglasnika u Präsens-u. Primjer je glagol "fahren" (voziti):
| Subjekt | Konjugacija |
|---|---|
| ich (ja) | fahre |
| du (ti) | fährst |
| er/sie/es (on/ona/ono) | fährt |
| wir (mi) | fahrenvoziti |
| ihr (vi) | fahrt |
| sie/Sie (oni/Vi) | fahren |
Kao što vidite, samoglasnik "a" u korijenu glagola "fahren" mijenja se u "ä" u Präsens-u za neke subjekte.
Ukratko, konjugacija glagola u sadašnjem vremenu (Präsens) zahtijeva razumijevanje različitih vrsta glagola u njemačkom jeziku. Dok pravilni glagoli slijede određena pravila u tvorbi Präsens-a, nepravilni glagoli i glagoli s promjenom samoglasnika često zahtijevaju individualno učenje.
Konjugacija glagola u prošlom vremenu (Präteritum)
Prošlo vrijeme, poznato i kao Präteritum, koristi se za izražavanje događaja koji su se dogodili u prošlosti. U neformalnom govoru, Nijemci često koriste Perfekt umjesto Präterituma, ali u formalnom pisanju i govoru, Präteritum je i dalje vrlo uobičajen.
Evo kako se formira Präteritum:
1. Pravilni glagoli:
Pravilni glagoli formiraju Präteritum dodavanjem određenih nastavaka na korijen glagola. Korijen glagola dobijete kada od infinitiva glagola oduzmete "-en". Evo primjera s glagolom "spielen" (igrati):
| Subjekt | Konjugacija |
|---|---|
| ich (ja) | spielte |
| du (ti) | spieltest |
| er/sie/es (on/ona/ono) | spielte |
| wir (mi) | spielten |
| ihr (vi) | spieltet |
| sie/Sie (oni/Vi) | spielten |
Kao što možete vidjeti, dodaju se različiti nastavci ovisno o subjektu:
| Osoba | Završni nastavak |
|---|---|
| Ich | -e |
| Du | -st |
| Er/Sie/Es | -t |
| Wir | -en |
| Ihr | -t |
| Sie/Sie | -en |
2. Nepravilni glagoli:
Nepravilni glagoli ne slijede gore navedena pravila za formiranje Präterituma. Ovi glagoli često mijenjaju svoj korijen u prošlom vremenu, a neki čak i dodaju različite nastavke. Evo primjera s glagolom "sehen" (vidjeti):
| Subjekt | Konjugacija |
|---|---|
| ich (ja) | sah |
| du (ti) | sahst |
| er/sie/es (on/ona/ono) | sah |
| wir (mi) | sahen |
| ihr (vi) | saht |
| sie/Sie (oni/Vi) | sahen |
Kao što možete vidjeti, ne samo da korijen glagola "sehen" mijenja se od "seh-" u "sah-", nego su i nastavci različiti. Zbog ove nepravilnosti, nepravilni glagoli se često moraju jednostavno naučiti napamet.
3. Glagoli s promjenom samoglasnika:
Neki glagoli u njemačkom jeziku imaju promjenu samoglasnika u Präteritumu. Primjer je glagol "geben" (dati):
| Subjekt | Konjugacija |
|---|---|
| ich (ja) | gab |
| du (ti) | gabst |
| er/sie/es (on/ona/ono) | gab |
| wir (mi) | gaben |
| ihr (vi) | gabt |
| sie/Sie (oni/Vi) | gaben |
Kao što vidite, samoglasnik "e" u korijenu glagola "geben" mijenja se u "a" u Präteritumu.
Ukratko, konjugacija glagola u prošlom vremenu (Präteritum) zahtijeva razumijevanje različitih vrsta glagola u njemačkom jeziku. Dok pravilni glagoli slijede određena pravila u tvorbi Präterituma, nepravilni glagoli i glagoli s promjenom samoglasnika često zahtijevaju individualno učenje.
Konjugacija glagola u perfektu (Perfekt)
Perfekt se koristi za izražavanje radnji koje su se dogodile u prošlosti i koje su završene u trenutku govora, ali imaju vezu s sadašnjošću ili su relevantne za sadašnji trenutak. U njemačkom jeziku, Perfekt se često koristi u svakodnevnom govoru za izražavanje prošlih radnji, dok se Präteritum češće koristi u pisanju i formalnom kontekstu.
Perfekt se sastoji od dva dijela: pomoćnog glagola ("haben" ili "sein") u sadašnjem vremenu i prošlog participa glavnog glagola. Evo kako se formira Perfekt:
1. Pomoćni glagoli:
Većina glagola koristi "haben" kao pomoćni glagol u Perfektu, ali neki glagoli kretanja i nekoliko drugih glagola koriste "sein". Evo kako se konjugiraju ova dva glagola u sadašnjem vremenu:
| ich (ja) | habe | bin |
| du (ti) | hast | bistbiti (pomoćni glagol za gradnju perfekta) |
| er/sie/es (on/ona/ono) | hat | ist |
| wir (mi) | habenimati | pomoćni glagol za gradnju perfekta | sind |
| ihr (vi) | habt | seid |
| sie/Sie (oni/Vi) | haben | sind |
2. Prošli particip (Partizip II):
Prošli particip se formira na različite načine za pravilne i nepravilne glagole.
- Za pravilne glagole, prošli particip se formira dodavanjem "ge-" na početak korijena glagola, a zatim dodavanjem "-t" na kraj. Na primjer, prošli particip glagola "spielen" je "gespielt".
- Za nepravilne glagole, prošli particip se često formira dodavanjem "ge-" na početak korijena glagola, mijenjanjem samoglasnika korijena (ako je potrebno) i dodavanjem "-en" na kraj. Na primjer, prošli particip glagola "sehen" je "gesehen".
Evo kako se glagol "spielen" konjugira u Perfektu:
| ich (ja) | habe gespielt |
| du (ti) | hast gespielt |
| er/sie/es (on/ona/ono) | hat gespielt |
| wir (mi) | haben gespielt |
| ihr (vi) | habt gespielt |
| sie/Sie (oni/Vi) | haben gespielt |
Učenje konjugacije glagola u Perfektu zahtijeva razumijevanje kako se formira prošli particip i kako se konjugiraju pomoćni glagoli. To može biti izazovno, ali redovito vježbanje može pomoći da ovo postane druga priroda. Također, neki glagoli mijenjaju svoj pomoćni glagol ovisno o kontekstu, što je još jedan aspekt koji treba naučiti.
Važno je napomenuti da su neki glagoli u njemačkom jeziku pravilni u nekim dijalektima, ali nepravilni u drugima. Također, neki nepravilni glagoli postali su pravilni tijekom vremena. To je još jedan razlog zašto je važno redovito vježbati i upotrebljavati glagole u različitim kontekstima.
Evo kako se glagol "gehen" (ići), koji koristi "sein" kao pomoćni glagol, konjugira u Perfektu:
| ich (ja) | bin gegangen |
| du (ti) | bist gegangen |
| er/sie/es (on/ona/ono) | ist gegangen |
| wir (mi) | sind gegangen |
| ihr (vi) | seid gegangen |
| sie/Sie (oni/Vi) | sind gegangen |
Kao što možete vidjeti, pomoćni glagol se mijenja ovisno o subjektu, a prošli particip ostaje isti.
Ukratko, konjugacija glagola u Perfektu zahtijeva razumijevanje kako se formiraju pomoćni glagoli i prošli particip. Također je važno znati koji glagoli koriste "sein" umjesto "haben" kao pomoćni glagol. Redovita praksa i upotreba različitih glagola u rečenicama mogu pomoći u savladavanju ovog aspekta njemačkog jezika.
